Utorak , 19 Maj 2026

Wohngeld i ušteđevina: koliko “vermögen” smete da imate da vam ne odbiju zahtev?

Jedno od najčešćih pitanja kod ljudi iz dijaspore je vrlo konkretno: “Imam ušteđevinu – da li zbog toga gubim pravo na Wohngeld?”
Odgovor je: ne automatski. Kod Wohngeld-a se gleda da li imate “erhebliches Vermögen” (značajno/veliko imovinsko stanje) – i to se procjenjuje po slučaju, ali postoje jasni “orijentiri” koje koriste uprave i sudovi.


1) Ključni prag: 60.000 € + 30.000 € po dodatnoj osobi

U praksi se kao orijentaciona granica najčešće koristi:

  • 60.000 € za prvu osobu u domaćinstvu
  • + 30.000 € za svaku narednu osobu u domaćinstvu

Ovu granicu navode i saveti potrošačkih/finansijskih portala i čak neke gradske službe kao praktičan prag za procenu “značajnog” imetka.

Primeri:

  • samac: do ~ 60.000 €
  • par: do ~ 90.000 €
  • porodica 3 člana: do ~ 120.000 €

Važno: ovo su orijentiri, ne “tvrdi automatski limit”.


2) “Nije u zakonu kao fiksan limit” – ali se koristi kao smernica

Nekoliko izvora naglašava važnu nijansu: Wohngeld zakon ne propisuje jednu jedinstvenu cifru, nego se “značajno imovinsko stanje” procenjuje u svakom pojedinačnom slučaju. Zato je moguće:

  • da neko ima više od 60.000 €, a da i dalje dobije Wohngeld (u specifičnim okolnostima),
  • ili obrnuto: da se zahtev odbije i ispod tog praga, ako organ obrazloži zašto smatra imovinu “značajnom”.

Sudovi se često oslanjaju na ove pragove kao na praktičnu orijentaciju, ali ne kao na “automatsko pravilo”.


3) Šta se računa kao “vermögen” kod Wohngeld-a?

U najkraćem: gleda se verwertbares Vermögen – imovina koju možete relativno lako pretvoriti u novac za životne troškove.

Tipično spada:

  • novac na računu, štednja, oročenja
  • akcije, fondovi, kripto
  • dodatna nekretnina (koja nije za sopstveno stanovanje), zemljište, vrednosti koje se mogu unovčiti

A neke stvari se često tretiraju kao “zaštićenije” ili se drugačije posmatraju (zavisi od slučaja), npr. vlasništvo u kome stvarno živite ili određeni oblici dugoročne penzione štednje – zato i postoji ta procena “od slučaja do slučaja”.


4) Najčešće greške ljudi s Balkana (zbog kojih zahtev padne)

  1. Ne prijave štednju misleći “ne proveravaju”
    → Wohngeld je socijalna pomoć; traže podatke i mogu tražiti dokaze.
  2. Misle da je “60.000 € = automatska zabrana”
    → nije automatski, ali je jak signal upravi.
  3. Mešaju Wohngeld sa Bürgergeld pravilima
    → pravila nisu ista; ne prepisujte logiku 1:1.

5) Brzi “test” za čitaoce: da li ste u zoni rizika?

  • Ako ste ispod 60.000 € (samac) / ispod 90.000 € (par) → najčešće nema problema (ali i dalje prijavite sve).
  • Ako ste iznad → ne znači automatski odbijanje, ali računajte na detaljniju proveru i obrazlaganje.

Kratak rezime

  • Kod Wohngeld-a se gleda “značajno imovinsko stanje”, ali ne postoji jedna jedina zakonska cifra – procena je individualna.
  • Kao praktičan orijentir se najčešće koristi 60.000 € za prvu osobu + 30.000 € za svaku narednu.
  • Iznad praga može i dalje biti moguće, ali zavisi od okolnosti i obrazloženja.

Gastarbajter
Author: Gastarbajter

🔥 GdeGori.de

🇷🇸-🇪🇺 Srbija ulazi u evropsku zonu plaćanja: Šta znači ulazak u SEPA od 5. maja?

Od 5. maja banke u Srbiji počinju da rade po pravilima jedinstvenog evropskog sistema plaćanja …